Objave

LA LA LAND – sve što prije gledanja trebate znati !!!!

O PRODUKCIJI

Priča je ovo o susretu mladića i djevojke i njihovoj težnji da uspiju u gradu slavnih – jazz pijanist i nadobudna glumica odbacuju svakodnevne običaje i kreću na nesputano plesno i glazbeno putovanje upustivši se u ljubavnu aferu koja će im promijeniti živote.

Film ponovo ujedinjuje Ryana Goslinga i Emmu Stone i povezuje ih s redateljem u usponu Damienom Chazelleom (dobitnikom Oscara za Whiplash) u još jednoj specifičnoj modernoj ljubavnoj priči koja je oda glamuru i emocijama iz filmskih klasika te priča o neostvarenim snovima.

Film počinje tamo gdje sve inače počinje u L.A.-u: na ulici. Tu Sebastian susreće Miu, u prometnom kolapsu uz iritantno trubljenje koje simbolizira kaos njihovih života. Oboje su fokusirani na jedva ostvarive snove koji su životna snaga tog grada: Sebastian koji pokušava ljude zainteresirati za klasični jazz u 21. stoljeću i Mia koja želi rasturiti barem jednu audiciju. No nitko od njih nije očekivao da će njihov susret biti sudbonosan i odskočna daska za ono što kao pojedinci nisu mogli ostvariti.

Njihove odluke i postupci koje čine u želji za ostvarenjem svojih snova uvode nas u zanosan svijet u La La Landu koji nam uz pomoć svjetla, boje, zvuka, glazbe i teksta pokazuje put do sreće kojoj svi mi težimo…i bol zbog neostvarenih želja koje nikad nećemo prežaliti.

La La Land dopušta Chazelleu da oda počast legendama kinematografije prikazujući ljudske sudbine, intimne odnose, životne drame i težinu odluka koje donosimo, a koje utječu na cijeli naš život.

Chazelle kaže: „Bilo mi je važno napraviti film o sanjarima, o dvoje ljudi koji imaju te ogromne snove koji ih guraju naprijed, koji ih povezuju, ali s druge strane i razdvajaju. Želio sam prikazati nešto meni jako osobno: kako izbalansirati život i umjetnost, stvarnost i snove te posebno kako izbalansirati svoju umjetničku stranu sa odnosom prema drugim ljudima. Želio sam ispričati priču koristeći glazbu, pjesmu i ples. Mislim da je mjuzikl izvrsni žanr za dočarati tu posebnu umjetnost balansiranja između snova i stvarnosti.“

Kompozitor glazbe Justin Hurwitz kaže da je ideja bila napraviti mjuzikl koji prikazuje stvarnu sliku ljubavi, snova i stvarnosti u L.A.-u danas.

 

ULAZAK U SVIJET LA LA LANDA

La La land je započeo kao ludi san. Chazelle je želio vidjeti može li napraviti film koji će dočarati čaroliju i energiju najdirljivijih romantičnih francuskih i američkih mjuzikla iz tzv. zlatnog doba kinematografije.

Jesmo li danas išta manje osjetljivi na slučajne susrete i propuštene prilike, na snove koje ne možemo ostvariti i one koje možemo, na spoznavanje prave ljubavi ili promatranje kako nam brzi način života mijenja prioritete i odnose s najbližima?

Chazelle kaže: „Želio sam napraviti ljubavnu priču, ali i mjuzikl nalik onima koji su mene očaravali kao dijete, samo u modernijem izdanju. Želio sam ukomponirati i iskoristiti boje, setove, kostime i ostale ekspresionističke elemente stare škole u moderniju priču koja se događa danas.“

Na filmu je s Chazelleom surađivao producent Marc Platt, veteran kazališnih i filmskih mjuzikla. On za film kaže: „Kroz film se vidi suvremena estetika. Korištena je pokretna kamera koja daje osjećaj trenutka, a opet se stvara i osjećaj razdoblja Zlatnog Hollywooda.“

Ideja za film nastala je slučajno na sastanku u kafiću u kojem je Chazelle bio sa producentima Fredom Bergerom i Jordanom Horowitz. Chazelle je dobio ideju da snimi romantični mjuzikl s radnjom smještenom u L.A., a producenti Berger i Horowitz su ju objeručke prihvatili iako nisu imali ideje kako i kada ce isti biti snimljen. Berger kaže da je ideja za film bila nešto sasvim posebno: „Bila je toliko drugačija i hrabra. Mislili smo da se u takvom izdanju mjuzikl nikada neće uspjeti snimiti no baš to nas je natjeralo da mu se posvetimo i osiguramo da uspije. Znajući Damiena i njegovo znanje o kinematografiji, bili smo uvjereni da ako itko to može izvesti to će biti on.

Horowitz dodaje: „Damien ima tako zaraznu energiju i kreativnost da smo odmah prihvatili krenuti s njim na ovo putovanje. Naš izazov bio je naći način kako mu pomoći da najbolje iznese svoju priču.“

Chazelle je bio vođen idejom o povezivanju svojih najdražih elemenata iz mjuzikala iz 40-ih, 50-ih i 60-ih godina sa svojim najdražim gradom – Los Angelesom. „La La Land je i priča o gradu koji je impresivan i poseban. Beskrajan promet, slučajni susreti, konstantna borba u kojoj svatko slijedi svoje privatne, nerealizirane snove.

Početak filma smješten je na zakrčenu autocestu iz jednostavnih razloga. „U većini auta u L.A.-u možete vidjeti samo jednog do dva čovjeka . To čini grad nekako usamljenijim. To također reflektira činjenicu da je L.A. raj za sanjare. Jer kad si u autu, što radiš? Ili slušaš glazbu ili sanjariš. Svaki sanjar ima svoj san, svaka osoba živi svoj život, svoju pjesmu. Zato je taj trenutak savršen za dva sanjara poput Sebastiana i Mije da se sretnu.“

Platt kaže da je ovaj film definitivno ljubavno pismo Los Angelesu. „Način na koji film povezuje dvoje mladih, modernih ljudi sa svim tim holivudskim lokalitetima je jedinstven.

Horowitz, kompozitor koji je stvorio glazbu i za Whiplash i za La La Land priča o mjuziklu: „Ovo je vrlo romantičan film, ali s dozom melankolije.

Chazelle je poznat po drami Whiplash iz 2014. godine koju je napisao i režirao. Film je dobio 5 nominacija za Oscar i osvojio 3 zlatna kipića.

Debitirao je sa filmom Guy and Madeline on a Park Bench, crno-bijelim romantičnim mjuziklom zahvaljujući kojem je njegov iznenađujući talent došao do izražaja.

La La land je romantična komedija no isto tako i priča o odricanju kako bi mogli slijediti svoje snove. „Ironično, kako bi Sebastian i Mia mogli ostvariti svoje snove, moraju se razdvojiti. Vrlo sam taknut činjenicom da je moguće da upoznaš osobu koja ti kompletno promijeni život i usmjeri te na put prema ostvarenju svojih snova, no na kraju taj put ipak trebaš proći sam. Smatram to nevjerojatno lijepim, čudesnim no i srceparajućim.“ – navodi Chazelle.

RYAN GOSLING / SEBASTIAN

Jazz pijanistu Sebastianu dogodit će se bliski susret s najvećom ljubavi njegovog života. Prkosni retro jazz konzervativac koji ne vjeruje u kompromise ni mijenjanje svojih stavova zbog nikoga i ničega na prvu grubo odbije Miju kao još jednu osobu koja nikad ne bi shvatila ni njega ni težinu i važnost njegovih snova – no to mu dugoročno ne polazi za rukom.

Producenti su bili uvjereni da je Gosling prava osoba za glavnu mušku ulogu. Producent Platt, koji je ranije već surađivao sa Goslingom rekao je: „Ima nešto u Ryanu. Kao prvo, on je odličan glumac i  mislim da može sve napraviti za ulogu koju glumi. Ova uloga zahtijevala je dodatnu predanost pripremama i odmah sam znao da je Ryan stvoren za to.“

Goslingova strast prema mjuziklima isplivala je na površinu čim se priključio timu. Navodi da mu je snimanje mjuzikla bila tajna želja pa je sa zadovoljstvom prihvatio ulogu. Privukla ga je i činjenica što glumi muškarca čija je strast za tipom umjetnosti koji polako izumire tako jaka i nepokolebljiva. „Sebastian je posvetio cijeli svoj život tome da postane odličan jazz pijanist no njegov um mu govori da živi u svijetu koji smatra da je jazz prošlost.

Njegovi uzori su rođeni prije 70 godina, a u današnje doba jazz pijanisti su prisiljeni svirati u barovima gdje ih ljudi ne doživljavaju,čak niti ne prekinu svoje razgovore da bi čuli što i kako sviraju. Na kraju se suočava sa pitanjima s kojima se većina umjetnika danas suočava: da li i dalje slijediti snove i raditi ono što ga ispunjava ili prihvatiti to samo kao posao kojim otplaćuje račune. Nakon što upozna Miju sve se mijenja. Njenu sudbinu vidi kao više obećavajuću te želi podržati njene snove i pomoći joj da ih ostvari.“

Unatoč tome što je ta uloga za Goslinga bila savršena i što se povezao sa karakterom lika kojeg glumi, uslijedili su mjeseci i mjeseci napornih treninga i instrukcija sviranja klavira, da ne spominjemo učenje plesa.

Horowitz kaže za Ryana: „Posao koji je Ryan odradio učeći svirati klavir je jednostavno savršen. Još uvijek to ne mogu pojmiti. Ta doza predanosti,  da ne spominjem pjevanje, plesanje, glumu – to je spektakularno.“, a Chazelle dodaje: „Ne postoji nijedan krupni kadar Ryanovih ruku, a da to nije stvarno on. Sve je to Ryan.“

Kolega i proslavljeni glazbenik John Legend također je zadivljen Ryanovim postignućem: „Bio sam ljubomoran. Gledajući ga kako svira razmišljao sam kako je stvarno dobar, a sve je to naučio u par kratkih mjeseci. Stvarno je nevjerojatan!“

Kad nije vježbao svirati, on i Ema su vježbali koreografije. Mandy Moore, koreografkinja na mjuziklu, kaže za Ryana: „Čim smo počeli vježbati znala sam da je talentiran. Njegov napredak bio je impresivan.“

Stone, koja mu je partnerica u filmu kaže da ju je najviše impresioniralo što je Ryan stvarno humorističan i to je odlično interpretirao na ulogu Sebastiana.

EMMA STONE / MIA I NJEN CILJ

Ambiciozna mlada glumica Mia nađe se na mrtvoj točki između povremenih poslića u barovima i beskrajnih neuspješnih audicija. Tada naleti na neotesanog pijanistu u kabrioletu – koji razbija monotoniju.

Emma Stone je glumica nominirana za Oscar i veteranka na kazališnim daskama Broadwaya. Redatelj Chazelle ju hvali kao jednu od najboljih mladih glumica: „I bez dijaloga ona donosi strašnu emociju svojim pogledom, manirama i govorom tijela. Jednostavno savršeno!“

Ryan također ima samo riječi hvale za svoju kolegicu i kaže: „Nitko nije kao Emma, ona je jedinstvena i istu tu kvalitetu je prenijela na ulogu Mije. Odlična je plesačica i često sam se oslanjao na nju tokom treninga.“

Horowitz kaže da Emma ima kvalitetu velike filmske zvijezde, a opet je tako svoja i prizemna. „Jako se lako zaljubiti u nju i vidjeti sve njene emocije. Zbog situacije kroz koju Mia prolazi, ta emocija je bila od najveće važnosti za ulogu. Emmino plesačko umijeće djeluje tako prirodno i lagano iako znamo koliko je truda uloženo. Ona je ulogu učinila svojom i odlično dočarala Mijin karakter, snove i želje.“

Koreografkinja Moore kaže da je bilo zadovoljstvo gledati ju kako napreduje i postaje prava plesačica.„ Emma je puna duha i to se osjeti u njenim pokretima. Ona je od onih ljudi koji sve čega se prime dovedu do razine savršenstva.“

Stone opisuje Miju kao nekoga tko želi biti umjetnik u gradu u kojem svi imaju istu želju i u kojem su svi dio iste mase. Osjeća da ima nešto posebno u njoj, ali to ne zna prikazati na van. „Mislim da Mia i Sebastian inspiriraju jedno drugo da rade različite stvari na različit način. U trenutku susreta, oboje su u kolotečini i ne vide izlaz iz svoje situacije. Jedno drugome otvore vidike kako bi oboje shvatili koliko još mogu dati.“

JOHN LEGEND

John je deseterostruki dobitnik Grammyja i dobitnik nagrade Akademije za pjevača-kantautora. U La La Landu igra prvi put u životu glavnu ulogu, a kao koautor je sudjelovao u pisanju pjesme „Start a Fire“ za mjuzikl.

U filmu glumi Keitha, glazbenika koji nagovori Sebastiana da se priključi njegovom bendu u usponu.

Berger je oduševljen Johnovim angažmanom u filmu: „ Uklopio se tako dobro jer je ljubazan i jako radišan čovjek. S glazbene strane smo znali da će biti fantastičan, ali sa glumačke strane nas je oborio svojim talentom.“

Legend govori da je ulogu prihvatio kako bi isprobao nešto novo u životu. „Mislio sam da će biti odlična prilika početi malo više glumiti. Bio sam privučen ulogom glazbenika u mjuziklu sa tako odličnom ekipom.“

Pisanje pjesme za mjuzikl pomoglo je Legendu da još bolje shvati karaktere likova.

CENTAR LA LA LANDA – TEKST I GLAZBA

U srcu ovog mjuzikla su originalne pjesme koje se protežu čitavim filmom jednako kao monolozi, dijalozi i ostali razgovori. Kako bi napisali tekstove koja bi pasala uz Horowitzovu glazbu, Chazelle i Horowitz u pomoć su pozvali kompozitore Benjia Paseka i Justina Paula.

„Nema puno ljudi koji bi bili voljni i u stanju napisati ovakav mjuzikl pa me to jako zaintrigiralo i to je nešto sto sam oduvijek htio napraviti“ – kaže Pasek.

„Bio je izazov jer nismo htjeli prijeći granicu između realnosti i romantične komedije. Htjeli smo uhvatiti trenutak grubosti i hrabrosti koju moraš imati da bi uspio u gradu poput L.A., ali također uhvatiti tu radost kada dvoje ljudi počne ostvarivati i živjeti svoje snove.“

Goslingu su se toliko svidjele pjesme da ih se i dan danas nije zasitio iako je uz njih vježbao svakodnevno mjesecima: „Svaki put kad ih čujem me dirnu i mislim da su stvarno predivne.“

Dvije pjesme su tokom mjuzikla izvedene uživo kako bi glumcima dale osjećaj trenutka.

PLESANJE NA ŽICI – KOREOGRAFIJA MANDY MOORE

Mandy Moore je dvostruka dobitnica nagrade Emmy, poznata po svom izvrsnom radu na glazbenoj emisiji „So You Think You Can Dance“. Radila je koreografije za brojne koncerte, glazbene predstave i video spotove.

Moore kaže da je glazba njen život i da ju je jako zanimalo koliko daleko je Chazelle spreman ići sa svojim idejama za ovaj mjuzikl.

„Najvažnija stvar kod koreografije je da odgovara karakteru osobe, odnosno glumaca. Rekao sam Mandy da u ovom mjuziklu gluma, ples i pjevanje moraju biti sinkronizirani, kao jedno. Ples je krasan način prikazivanja ljubavne priče i dvoje ljudi koji se zaljubljuju“- rekao je Chazelle.

U inicijalnim razgovorima s Damienom dogovarali smo način na koji želimo da se publika osjeća dok gleda mjuzikl, a to je emocionalnost i udubljenost u pokret i plesne točke. Željeli smo da se stekne osjećaj da su Sebastian i Mia pravi, realni ljudi koji samo na trenutak nadilaze granice realnog života“-govori Moore.

Dalje kaže: „Oboje Emma i Ryan su dali sve od sebe, dali su maksimum od sebe i ostala sam zapanjena njihovim svakodnevnim napretkom i količinom energije koju su imali.“

Za Moore, srce mjuzikla je glazbena točka u planetariju u kojoj Sebastian i Mia prkose gravitaciji, tj. plešu na žicama. „Htjeli smo da publika osjeti kako Sebastian i Mia upadaju u taj valcer jer nemaju drugo u tom trenutku no plesati.“

Posljednja i glavna točka filma je Epilogue, ujedno je i najveća plesna točka u kojoj je sudjelovalo 30 plesača. U sredini su se nalazili Sebastian i Mia, koristeći svoj zadnji sjajni zajednički trenutak. „Bilo je stvarno emocionalno“- rekla je Moore.

Glazbeni supervizor Steve Gizicki nakon odrađenog posla je izjavio: „Ovo je vjerojatno bio najteži,ali i najvrjedniji posao koji sam ikada odradio.“

SVJETLO, BOJA, AKCIJA: LINUS SANDGREN O FOTOGRAFIRANJU GRADA ZVIJEZDA

Chazelle je imao plan smjestiti kameru unutar plesnog podija, kako bi se stvorio osjećaj stvarnog pokreta. Da bi to napravio, obratio se režiseru fotografije Linusu Sandgrenu. „Kamera je trebala imati vrlo specifičnu energiju u ovom filmu i znali smo da Linus to može odraditi“- rekao je Horowitz.

„Nikad nisam vidio nekog tako motiviranog kao što je Linus koji uspijeva napraviti ono što je većini drugih nezamislivo. Što je Kut snimanja bio teži za postići, to je Linus bio bolji“ – rekao je Berger.

Sandgren o tome zašto je prihvatio posao u mjuziklu: „Kada mi je Damien prezentirao svoje ideje o tome kako bi snimio film, to je bilo toliko drugačije od svih drugih filmova da me vrlo zaintrigiralo. Htio je napraviti starinski film na vrlo moderan način sa kamerom koja je vrlo pomična. Njegove ideje su bile toliko lijepe da sam tek kasnije shvatio koliki su to zapravo tehnički izazovi koje trebam ispuniti. Nije htio dodavati efekte, htio je da se sve događa u kameri. Čarolija u filmu nije smjela biti umjetna, sve se to trebalo stvarno dogoditi. U ovom slučaju bilo je potrebno puno planiranja kako bi ostvario sve ono što je od mene očekivao.“

Chazelle je bio vrlo odlučan u tome da noćne scene budu autentične, s prirodnim bojama noći bez dodavanja svjetala.

L.A. IZ LA LA LANDA: PRODUKCIJA

La La Land nije samo ljudska romantična priča. To je i priča o gradu Los Angelesu i njegovim neprekidnim težnjama koje vode razočaranjima koja onda opet vode novim težnjama i snovima.

„Imali smo priliku pokazati ovaj grad u pozitivnom i negativnom kontekstu, a uživali smo u činjenici da je ovaj mjuzikl prva prava glazbena vizija Los Angelesa. L.A. je savršen grad za prikazati optimizam, a u drugu ruku slomljene snove“, rekao je Wasco, poznati dekorater seta. Snimalo se na legendarnim lokacijama, a neke lokacije su morale biti rekonstruirane u studijima.

L.A. može biti odličan početak za snimanje svakog filma, ali također može biti i vrlo zahtjevan izbor. Chazelle je živio u L.A.-u devet godina i kaže: „Mnoga mjesta koja smo obišli prije snimanja nisam nikada prije vidio, a živio sam tu tolike godine. No, to obožavam kod ovog grada, tu su konstantno nova mjesta za istražiti.“

RAZNOLIKOST BOJA: KOSTIMI MARY ZOPHRES

Zophres je kostimografkinja nominirana za nagradu Akademije. Na mjuziklu je blisko surađivala sa Sandgrenom i braćom Wasco kako bi stvori zaokruženu cjelinu u kojoj se kostimi uklapaju sa dizajnom.

„Mia i Sebastian su imali oko 50 različitih kostima, što je jako puno. No, bila sam toliko motivirana Damienovom vizijom i to mi je dalo snagu i volju i nakon mnogo neprospavanih noći.“

Fokus je bio na bojama i kako stvoriti osjećaj bezvremenskog.

Zophres kaže: „Emmu je bilo posebno zadovoljstvo odijevati. Ona je kao prazno platno i bilo je tu puno a-ha momenata u svlačionici, ona je moja muza.“

„Mia je u početku odjevena u puno živih boja koje dočaravaju njenu djevojačku zaigranost. Kako odrasta i postane više fokusirana na posao, i boje postaju sve zagasitije sve do točke gdje je u crno-bijelom izdanju. Na kraju ju vidimo 5 godina kasnije, ponovno u veselim bojama samo puno sofisticiraniju.“

Za Sebastianove odjevne kombinacije kaže: „Njegov stil je zamišljen kao elegantan, ali nekonvencionalan. Nije nužno trendi, no nije ni nešto što bi drugi muškarci na ulici nosili. To je stil za koji vidiš da ga je pomno osmišljavao i u njega ulagao, više formalan i tradicionalan. U njegovo stilu jako su bitne cipele i one su postale zaštitni znak. Cipele u dvije boje bile su jako popularne tokom 40-ih godina, no nekako baš doprinose veselju i ljubavi prema životu.“

Gosling za Mary kaže da je jedna od najboljih živućih kostimografa te da su mu njeni kostimi pomogli da nađe onu finu granicu između 40-ih godina i suvremenog svijeta.

Kostimi koji su rađeni za plesne točke su isključivo funkcionalni. Platt kaže: „Način na koji njeni kostimi prenose plesni pokret još više naglašava ljepotu filma.“

Berger dodaje: „Likovi u mjuziklu su autentični, on je vizualni spektakl od početka do kraja.“

Platt: „La La Land je sveobuhvatan, ali i intiman. Sretan, ali i melankoličan. Romantičan. On pjeva i pleše. Ocrtava portret ljubavi i prikazuje Los Angeles kakav još niste vidjeli. Naposljetku, može vas dovesti u emocionalno stanje kakvo niste očekivali od filma.“

Chazelle se nada da je jedan od osjećaja koji će film pobuditi strast, jer to je bio glavni razlog njegovog nastanka. „Mislim da je La La Land film o strasti, strasti za umjetnošću i strasti za ljubavlju. Nadam se da je strast kojom smo mu pristupali, kojom smo ga pisali, kojom smo skladali glazbu za njega i kojom smo ga prezentirali nešto što ćete osjetiti gledajući ga.“

VIŠE O FILMU NA : http://www.lalaland.movie/